Njemačka - paralizirana vlada loša za gospodarstvo
9. studenoga 2024„Imamo problem", priznao je dopredsjednik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Lars Klingbeil prošlog tjedna na državnoj televiziji kada se došlo do teme gospodarske krize u Njemačkoj. U mnogim kompanijama su stvari izmakle kontroli, rekao je Klingbeil, i zato sada treba nešto poduzeti. No, dodao je istodobno dopredsjednik SPD-a, dokument koji je tada kao rješenje problema predstavio ministar financija Christian Lindner (Liberalno-demokratska stranka FDP) u dijelovima nije ništa drugo nego „neoliberalna ideologija".
U međuvremenu, od srijede navečer – „semaforska koalicija" (nazvana tako zbog boja stranaka koje su je činile) je povijest, kancelar Olaf Scholz od njemačkog predsjednika da otpusti ministra financija Lindnera, a drugi ministri FDP-a su se potom povukli iz kabineta.
Između ostalog, Lindner je htio uvesti moratorij na nova pravila i smanjenje poreza. Također i ukinuti solidarnu nadoknadu za sve i odložiti klimatske ciljeve za 2050. godinu. No najveći kamen spoticanja: tzv. dužnička kočnica, koja sprječava nova zaduženja osim u izvanrednim uvjetima, bi trebala i dalje biti poštivana što znači da je Lindner bio protiv novih zaduženja. Također je namjeravao ukinuti tzv. klimatski fond. Sve to ostali članovi koalicije, SPD i Zeleni nisu htjeli podržati.
Novoimenovani dopredsjednik Zelenih Felix Banaszak komentirao je Lindnerove prijedloge za ARD: „Cijeli ovaj Lindnerov dokument šalje poruku: ja zapravo ne želim više biti u ovoj vladi".
"Prijeći s riječi na djela”
U međuvremenu, mnogi predstavnici gospodarstva su zabrinuti. Na primjer, dobavljač dijelova za automobilsku industriju Bosch mora smanjiti svoje poslovne prognoze za 2024. i ne isključuje dalje ukidanje radnih mjesta pored već ukinutih 7.000.
U listu Tagesspiegel prošlog četvrtka, izvršni direktor Boscha Stefan Hartung pozvao je saveznu vladu da okonča svoj koalicijski spor i brzo podrži industriju: „Sada moramo prijeći s riječi na djela i inicirati konkretne mjere prije izbora kako bi poboljšali gospodarstvo i ojačali i kratkoročno i dugoročno".
Zaklada obiteljskih poduzetnika oštro je kritizirao „ekonomski samit" vladajuće koalicije. „Najveći rizik za Njemačku je vlada koja nije u stanju reagirati", rekao je u srijedu šef ove zaklade Reiner Kirchdorfer za dnevnik Augsburger Allgemeine. „Razgovori ne pomažu; s obzirom na sve lošiju gospodarsku situaciju, hitno su nam potrebne političke odluke."
Ekonomist Henning Vöpel, generalni direktor Centra za europsku politiku (cep), rekao je za DW da semaforska koalicija „nije uspjela strukturalno vratiti njemačko gospodarstvo na pravi put rasta". Postupila je neodlučno i obeshrabrujuće: „Na kraju, sve tri stranke su se vratile na svoje stranačke političke pozicije".
Izuzetno loš timing
U SAD-u je Donald Trump osvojio svoj drugi mandat na predsjedničkim izborima. S njim dolazeizazovi u sigurnosnoj politici, trgovini i klimatskoj politici, kao i kada je u pitanju podrška Ukrajini u obrani od Rusije.
U kontekstu globalne političke krize, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) je upozorio: „Ovo je najgore vrijeme za propast vlade. Danas, kada Njemačka mora pokazati jedinstvo i sposobnost da djeluje u Europi”.
Izvještajna agencija Reuters citira glavnog ekonomista ING banke Carstena Brzeskog, koji također vrlo kritički ocjenjuje trenutnu situaciju. Njemačka je manje spremna nego kada je Trump pobijedio na svojim prvim izborima 2016: „Nakon četiri godine stagnacije i strukturalnih slabosti, Njemačka nije samo 'bolesnik Europe‘, nego je i ranjivija nego prije osam godina."
Brzi lijek nije uvijek od pomoći
Neki promatrači smatraju da je Njemačka ekonomski gledan hitan pacijent. Ali kakvu ulogu u tome igra politika i nije li globalna ekonomska situacija ta koja mnogo više utječe na gospodarstvo u Njemačkoj? Opća situacija je ista za sve zemlje, kaže Henning Vöpel. Ali čak i pored ovoga, „privredni rast u Njemačkoj je dugi niz godina niži nego u usporedivim zemljama. To ukazuje na to da za to nije odgovorno slabo globalno gospodarstvo, nego specifični strukturni uzroci. Posao vlade bi bio da identificira ove uzroke i riješi ih."
Nemojte "razbacivati milijarde"
Vöpel kaže za DW da su trenutno najhitnija četiri zadatka: „Prvo, stabilizacija energetske tranzicije – ona je središnje pitanje za kombinaciju zaštite klime i konkurentnosti. Drugo, smanjenje birokracije. Brzo, efikasno olakšanje ne košta ništa. Treće, implementacija digitalizacije, što značajno povećava produktivnost i četvrto, porezni poticaji za investicije".
Martin Gornig, direktor istraživanja za sektor industrijske politike u Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja (DIW) u Berlinu, također poziva na „sustavne promjene". I to ne u nacionalnim okvirima, nego u kontinentalnom kontekstu. U intervjuu za DW prošlog tjedna, on je rekao: „Njemačka je najveća industrijska nacija u Europi i ima korijene u Europi". Stoga može postojati samo jedna - „europska industrijska politika".
Na pitanje koje hitne mjere bi vlada trebala poduzeti, rekao je da se treba čuvati pretjeranog akcionizma i da ne treba "bacati milijarde na ulaganje u bilo što." Na kraju krajeva, još ima vremena: "Još nismo pred provalijom." Sada je potrebna "smirena politika, gdje će i kompanije i potrošači imati osjećaj da znaju što ih sutra očekuje."